![]() |
||||||||||||||
|
![]() |
Vukovar Grad Heroja
|
||||||||||||
HRVATSKA MOJA DOMOVINA ! |
||||||||||||||
POVIJESNE CRTICE NAŠE DOMOVINE : oko 400 p.n.e prve grcke kolonije osnovane su na jadranskim otocima oko 100 p.n.e Rimljani vladaju istocnom obalom Jadrana 305. Rimski car Dioklecijan vlada u današnjem Splitu oko 600. Hrvati se sele u današnju Hrvatsku 852. Knez Trpimir izdaje Povelju u kojoj se prvi put spominje ime Hrvatska 925. Spominje se prvi hrvatski kralj, Tomislav, koji ujedinjuje panonsku i dalmatinsku Hrvatsku 1102. Nakon smrti Petra Svacica, posljednjeg hrvatskog kralja, Hrvatska ulazi u personalnu uniju s Madarskom 1242. Kralj Bela IV izdaje Zlatnu bulu kojom Zagreb proglašava slobodnim kraljevskim gradom 1433. Poceci obrane od Turaka, koji su tijekom vremena okupirali veci dio hrvatskog teritorija 1527. Odlukom hrvatskog Sabora, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg 1699. Hrvatska je oslobodena turske vladavine; kontinentalna Hrvatska ostaje pod vlašcu Habsburgovaca, najveci dio obale i otoka je pod Venecijom; samo je Dubrovacka Republika samostalna 1815. Nakon kratkotrajne vladavine Napoleona, koji je ukinuo vlast Venecije i Dubrovacku Republiku, skoro citava današnja Hrvatska ulazi u Habsburšku monarhiju 1847. Hrvatski jezik postaje službeni jezik u Hrvatskom Saboru, gdje zamjenjuje latinski 1848. Ban Josip Jelacic brani Hrvatsku od pokušaja Madarske okupacije i ujedinjuje sve hrvatske provincije 1866. Biskup Josip Juraj Strossmayer osniva Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, prvu u jugoistocnoj Europi 1918. Nakon pada Austro-Ugarske monarhije u Prvom svjetskom radu, Hrvatska postaje dio Kraljevie Srba, Hrvata i Slovenaca, koja je kasnije prozvana Jugoslavija 1941. Pocetak drugog Svjetskog rata. 10. Travnja 1941. Slavko Kvarternik u ime Poglavnika dr. Ante Pavelica proglašava Nezavisnu Državu Hrvatsku - NDH, što je ostvarilo viešegodišnju težnju Hrvata za samostalnoscu i neovisnosti. 1945. Proglašena je Federativna Narodna Republika Jugoslavija (kasnije Socijalisticka federativna Republika Jugoslavija), Hrvatska u njoj postaje Republika 1990. Održani su prvi višestranacki izbori nakon 2. svj. rata. Sabor bira dr. Franju Tudmana za prvog predsjednika 1991. Hrvatska proglašava nezavisnost; pocinje srpska pobuna koju podržavaju Jugoslavenska narodna armija i Srbija, što rezultira okupacijom trecine hrvatskog teritorija 1992. Republika Hrvatska postaje clanicom Ujedinjenih Naroda 1998. Posljednji okupirani dio Hrvatske, ukljucujuci Vukovar, vracen je pod hrvatsku vlast. 12/1999. umire prvi hrvatski predsjednik, dr. Franjo Tudman 1/2000. održani izbori, pobijedila koalicija 6 stranaka |
||||||||||||||
Grb Republike Hrvatske povijesni je hrvatski grb u obliku štita. On je dvostruko podijeljen vodoravno i okomito u dvadeset pet crvenih i bijelih (srebrenih) polja, tako da je prvo polje u gornjem lijevom kutu štita crvene boje. Iznad štita je kruna s pet manjih štitova s povijesnim grbovima poredanih s lijeve strane štita na desnu stranu ovim redom: najstariji poznati grb Hrvatske, grbovi Dubrovacke Republike, Dalmacije, Istre i Slavonije. Visina manjih polja u kruni je dva i pol puta manja od visine polja na glavnom štitu, dok je širina svih polja ista. Najstariji poznati grb Hrvatske sadri u štitu na plavom polju utu (zlatnu) šesterokraku zvijezdu s bijelim (srebrenim) mjesecom. Grb Dubrovacke Republike u štitu na modrom polju sadri dvije crvene grede. Dalmatinski grb sadri u štitu na plavom polju tri ute (zlatne) okrunjene leopardove glave. Istarski grb sadri u štitu na modrom polju utu (zlatnu) kozu okrenutu ulijevo s crvenim papcima i rogovima. Slavonski grb sadri u štitu na plavom polju dvije poprecne bijele (srebrne) grede, a izmedu dvije grede je crveno polje po kojemu nalijevo koraca kuna. U gornjem plavom polju je uta (zlatna) šesterokraka zvijezda. Citav grb je obrubljen crvenom trakom. Prvi put je hrvatski grb prikazan na genealogiji Habsburgovaca iz 1508/1512. godine. Vjeruje se da se ovaj grb javlja i ranije. Nalazi se i na spomen-taliru iz 1525.te u pecatu isprave izbornoga hrvatskoga sabora u Cetinu od 1. sijecnja 1527., kad je Ferdinand I. izabran za kralja Hrvatske. |
||||||||||||||
Zastava Republike Hrvatske sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave s grbom Republike Hrvatske u sredini. Omjer širine i dužine zastave je 1:2. Boje zastave su položene vodoravno, i to ovim redom odozgo prema dolje: crvena, bijela i plava. Svaka boja cini jednu trecinu širine zastave. Grb Republike Hrvatske smješten je u sredini zastave u sjecištu dijagonala. U vrijeme hrvatskoga narodnog preporoda i tradicionalne su ilirske surke bile u tri boje - crvenoj, bijeloj i modroj, a na svecanoj inauguracijskoj odori bana Josipa Jelacica iz 1848. godine te su tri boje bile sastavni dio. Sacuvana je trobojna zastava iz te godine, s redoslijedom boja: crvena, bijela i modra. Zastava simbolizira težnju hrvatskih preporoditelja za sjedinjenje hrvatskih zemalja. Opis Grba i Zastave RH preuzeto sa stranice Ministarstvo vanjskih poslova RH |
||||||||||||||
Lijepa naša domovino Lijepa Nasa Domovino, Mila, kano si nam slavna, Teci Savo, Dravo teci, Dok mu njive sunce grije, |
||||||||||||||
Nacionalni Park Prirode Kornati
Dubrovnik
Našice: Dvorac obitelji Pejacevic
Orahovica: Ružica grad
Trg Kralja Tomislava u Zagrebu
|
||||||||||||||
Split
Suhopolje
Crkva Sv. Marka u Zagrebu
Zagreb
|
||||||||||||||
Vucedolska Golubica
Amfiteatar u Puli
|
||||||||||||||
Osijek
Rovinj
Vukovar
|
||||||||||||||